Pregled magnetnom rezonancom MR I bez kontrasta TH - torakalna kičma
8.800 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR I bez kontrasta LS - lumbu-sakralna kičma
8.800 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR I bez kontrasta C - cervikalna kičma
8.800 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR I bez kontrasta Koleno
8.800 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR I bez kontrasta Rame
8.800 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR I bez kontrasta Lakat
8.800 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR I bez kontrasta Skočni zglob
8.800 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR I bez kontrasta Kukovi
11.900 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR I sa kontrastom TH - torakalna kičma
11.000 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR I sa kontrastom LS - lumbu-sakralna kičma
11.000 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR I sa kontrastom C - cervikalna kičma
11.000 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR I sa kontrastom Koleno
11.000 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR I sa kontrastom Rame
11.000 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR I sa kontrastom Lakat
11.000 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR I sa kontrastom Skočni zglob
11.000 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR II standard ostalih delova tela: endokranijuma
11.900 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR II sa kontrastom Hipofiza
14.100 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR II standard ostalih delova tela sa kontrastom
14.100 RSD
Pregled magnetnom rezonancom MR III standard ostalih delova tela (dodatno uz drugi pregled)
5.950 RSD
Pregled magnetnom rezonancom - MR krvnih sudova vrata
11.900 RSD
Pregled magnetnom rezonancom - MR krvnih sudova glave
11.900 RSD
Kontrastno sredstvo
2.200 RSD

Klinika Balkan Medica pruža uslugu magnetne rezonance uz vrhunsku preciznost i pažnju prema svakom pacijentu.
Zahvaljujući promotivnim ponudama i popustima, važi za mesto sa najpovoljnijom cenom magnetne rezonance. U ponudi su akcije za različite regije tela, a usluga je među najboljima u Srbiji.

Specijalizacija

Šta je magnetna rezonanca (MR)?

Magnetna rezonanca (MR) je neinvazivna i bezbolna dijagnostička metoda snimanja unutrašnjih organa i tkiva, koja daje veoma detaljne slike. Za razliku od rendgenskih zraka ili CT skenera, MR ne koristi štetno jonizujuće zračenje, već snažno magnetno polje i radio-talase. Molekuli vode u telu reaguju na magnetno polje i radio-talase, a prikupljeni signal se računarom pretvara u slojevite i trodimenzionalne slike organa. Ova tehnika omogućava lekarima da jasno vide meka tkiva, nerve, mozak, kičmu i druge strukture, što pomaže u otkrivanju različitih oboljenja. MR se smatra bezbednom procedurom za većinu pacijenata uz poštovanje standardnih mera opreza. Takođe, pregled je u potpunosti bezbolan - pacijent tokom snimanja ne oseća nikakvu fizičku bol ili neprijatnost osim potrebe da mirno leži.

Zašto se radi magnetna rezonanca?

MR pruža izuzetno precizan prikaz struktura u telu i koristi se u dijagnostici širokog spektra stanja. Ovaj pregled lekar može preporučiti kada želi detaljnije informacije nego što pružaju rendgen ili ultrazvuk. Najčešće oblasti primene magnetne rezonance uključuju pregled:
  • Mozga i kičmene moždine - radi dijagnostike tumora, moždanog udara, multiple skleroze, povreda kičmene moždine i drugih neuroloških oboljenja.
  • Kičmenog stuba - za otkrivanje degenerativnih promena (npr. diskus hernija), suženja kičmenog kanala, povreda pršljenova ili tumora kičme.
  • Zglobova i kostiju - za prikaz povreda ligamenata, hrskavice, mišića (npr. sportske povrede), kao i tumora ili infekcija u kostima i zglobovima.
  • Trbušnih i karličnih organa - uključujući jetru, žučnu kesu, pankreas, bubrege, nadbubrežne žlezde, creva, matericu i jajnike, radi otkrivanja tumora, upala i drugih patoloških promena.
  • Srca i krvnih sudova - za procenu struktura srca, srčanog mišića i velikih krvnih sudova.

Priprema pacijenta za MR pregled

Pre zakazanog snimanja magnetnom rezonancom, potrebno je izvršiti određene pripreme:
  • Ishrana i lekovi: U zavisnosti od toga koji deo tela se snima, lekar može naglasiti da li je potrebno da pacijent dođe na prazan stomak ili ne. Nekada je važno da se ne uzima hrana i piće nekoliko sati pre pregleda, dok u drugim slučajevima nema posebnih ograničenja. Uobičajenu terapiju lekovima treba nastaviti prema savetima lekara.
  • Odeća i metalni predmeti: Na pregled doći u odeći bez metalnih delova. Pre ulaska u prostoriju sa aparatom, pacijent skida sav nakit, sat, naočare, mobilni telefon i ostale metalne predmete.
  • Medicinski implantati: Potrebno je obavestiti medicinsko osoblje o svim ugrađenim medicinskim ili elektronskim uređajima u telu. Neki implantati mogu biti nekompatibilni sa MR aparatom.
  • Trudnoća: Pacijentkinje treba da obaveste lekara ako su trudne ili sumnjaju na trudnoću pre planiranja pregleda. MR se u trudnoći primenjuje samo ako je neophodno.
  • Klaustrofobija i anksioznost: Pacijentima sa klaustrofobijom savetuje se da to unapred napomenu lekaru. Po potrebi se može dati blagi sedativ.

Kako izgleda tok MR pregleda

Snimanje magnetnom rezonancom obavlja se u posebnoj prostoriji gde se nalazi veliki aparat u obliku tunela. Pacijent leži na pokretnom stolu koji se potom pozicionira unutar otvora aparata. Tehnolog smešta pacijenta u udoban položaj i po potrebi postavlja posebne kaleme oko dela tela koji se snima. Za komunikaciju i sigurnost, pacijent dobija čepiće za uši ili slušalice. Osoblje je u susednoj kontrolnoj sobi i nadgleda tok snimanja putem monitora.

Nakon smeštanja, sto polako ulazi u tunel magneta. Važno je da pacijent od tog trenutka leži potpuno mirno i opušteno. Trajanje pregleda zavisi od toga koja se regija tela snima i od protokola samog snimanja. U proseku pregled traje između 15 i 45 minuta. Tokom snimanja, aparat proizvodi glasne, ritmične zvuke kucanja i zujanja. Ti zvučni signali mogu biti neprijatni, ali su normalni; pacijent zbog toga nosi slušalice ili čepiće. Osoblje putem mikrofona povremeno daje instrukcije i obaveštenja.

Ako je planirano davanje kontrastnog sredstva, plasira se mala intravenska kanila. Kontrast na bazi gadolinijuma aplikuje se obično na polovini ili pred kraj pregleda. Pacijent može osetiti kratak hladan osećaj u ruci prilikom ubrizgavanja kontrasta, ali sam kontrast ne izaziva osećanje toplote ili druge senzacije. Osoblje prati pacijenta nakon pregleda kako bi se uverilo da nije došlo do neželjenih efekata.

Pacijent je pod konstantnim nadzorom. Tehničar putem kamera posmatra pacijenta, proverava njegovo stanje i spreman je da reaguje ako je potrebno. Komunikacija se odvija putem interfona. U bilo kom trenutku, ako bi došlo do nekog problema, procedura se može zaustaviti i pacijent će biti izvađen iz aparata.

Bezbednost i ograničenja MR pregleda

MR je jedna od najsigurnijih dijagnostičkih metoda u savremenoj medicini. Ne koristi rendgenske zrake i može se ponavljati više puta. Magnetno polje nije štetno za ljudski organizam.

Postoje ograničenja i kontraindikacije:
  • Ugrađeni uređaji kao što su pejsmejkeri, defibrilatori, insulinske pumpe ili neurostimulatori mogu biti nekompatibilni.
  • Metalni implantati kao što su aneurizmatske klipse, metalne proteze i zalisci mogu predstavljati rizik. Lekar odlučuje na osnovu specifikacija implantata.
  • Strana tela od metala, poput gelera ili opiljaka, mogu se pomeriti usled magnetnog polja. Radi se dodatna dijagnostika pre pregleda.
  • Gadolinijumski kontrast se koristi retko izazivajući alergijske reakcije. Kod pacijenata sa oštećenjem bubrega lekar procenjuje rizik. Dojiljama se savetuje da pauziraju dojenje 24-48 sati nakon primanja kontrasta.
  • Trudnoća nije apsolutna kontraindikacija, ali se pregled u prvom tromesečju izbegava ako nije hitno potreban.
  • Klaustrofobija se prevazilazi sedativima ili alternativnim otvorenim MR aparatima. Lekar će preduzeti mere da iskustvo bude bezbedno i podnošljivo.

Nakon pregleda

Po završetku snimanja, pacijent ustaje i može se odmah vratiti redovnim aktivnostima. Nema posebnih ograničenja osim ako su korišćeni sedativi - tada se savetuje da se izbegava upravljanje vozilom istog dana.
Rezultati pregleda nisu dostupni odmah. Radiolog analizira snimke i sastavlja izveštaj koji je obično gotov za nekoliko dana. Izveštaj sa snimcima se predaje lekaru koji je tražio pregled, koji zatim objašnjava nalaz i određuje dalji tretman.
Magnetna rezonanca je značajan dijagnostički alat. Pravilna priprema i saradnja sa osobljem omogućavaju bezbedan i efikasan pregled, a pacijent dobija precizne informacije o zdravstvenom stanju.
Ažurirano: Jun 17, 2025 | Izdavač: Balkan Medica Niš | O nama

Često postavljana pitanja

Magnetna rezonanca (MR) je bezbolna i bezbedna dijagnostička metoda koja koristi snažno magnetno polje i radio-talase za dobijanje detaljnih slika unutrašnjih organa, bez upotrebe štetnog zračenja koje koriste rendgen i CT.

MR se koristi za detaljnu dijagnostiku mozga, kičme, zglobova, kostiju, trbušnih i karličnih organa, srca i krvnih sudova, posebno kada su potrebne preciznije informacije od onih koje daju ultrazvuk ili rendgen.

Pacijent leži mirno u aparatu u obliku tunela, dok se snimaju slike ciljanog dela tela. Pregled traje 15 do 45 minuta, a tokom snimanja se čuju jaki zvuci. Pre pregleda treba ukloniti metalne predmete, a o trudnoći i implantatima obavestiti osoblje.

Termini i Definicije

Snažno statično magnetno polje koje je osnova za rad MR aparata. Ono utiče na atome vodonika u telu, čineći ih pogodnim za snimanje pomoću radio-talasa. Intenzitet se izražava u jedinici tesla (T), a u kliničkoj praksi najčešće se koriste aparati jačine 1.5T i 3T.

Elektromagnetni talasi koji se tokom MR pregleda koriste za slanje i prijem signala iz tela. Kada se kombinovano sa magnetnim poljem primene na telo, oni izazivaju specifičan odziv tkiva koji se potom koristi za formiranje slike.

Hemijski element koji se koristi kao kontrastno sredstvo kod MR pregleda. Povezan je sa posebnim nosačem i ubrizgava se u venu kako bi poboljšao vidljivost određenih struktura i promena u organizmu. Uglavnom se dobro podnosi, ali se kod pacijenata sa problemima u radu bubrega koristi sa oprezom.

Stanje ili okolnost kod pacijenta zbog koje se ne preporučuje izvođenje MR pregleda. To uključuje prisustvo pojedinih implantata, metalnih stranih tela, teške bubrežne bolesti (kod upotrebe kontrasta) ili ranu trudnoću.

Poseban deo MR aparata koji se postavlja oko regije tela koja se snima. On služi za prijem signala iz tela i omogućava dobijanje kvalitetne slike. Različite vrste kalemova se koriste za različite regije, npr. glava, kičma, koleno.

Tehnički izraz za pojedinačni deo MR protokola. Sekvence se razlikuju po trajanju i vrsti signala koji detektuju (T1, T2, FLAIR i dr.), a njihova kombinacija omogućava detaljan uvid u strukturu i funkciju tkiva.

Strah od zatvorenog prostora koji se može javiti tokom MR pregleda jer pacijent leži unutar uskog tunela aparata. Osoblje može pomoći pripremom pacijenta, korišćenjem sedativa ili zakazivanjem snimanja na tzv. otvorenim MR aparatima.

Greška ili smetnja na MR slici koja može otežati tumačenje nalaza. Artefakti nastaju zbog pokreta pacijenta, prisustva metala, lošeg položaja ili tehničkih problema u radu aparata.

Kvalitet i preciznost MR slike u prikazu finih detalja tkiva. Viša rezolucija omogućava bolju dijagnostiku, ali može zahtevati duže trajanje pregleda.
Podeli